16.01.2015.
UniCredit Economics & FI/FX Research: Razlike u CIE se povećavaju, Centralna Europa bi mogla zadržati prednost u rastu u 2015. godini
Razlike među zemljama Centralne i Istočne Europe (CIE) nastavit će se povećavati u 2015. godini uslijed usporenog ekonomskog oporavka u eurozoni i slabe globalne trgovine. Reformski orijentirane ekonomije bi trebale zabilježiti rast ove godine, dok će države sa jasnim strukturalnim problemima biti u recesiji. Ovo su ključne poruke posljednje publikacije CEE Quarterly, koju svakog tromjesečja objavljuje istraživački odjel UniCredita - UniCredit´s Economics & FI/FX Research i koja je posvećena ekonomskim aktivnostima u regiji. Centralna Europa i baltičke države ponovno se ističu zbog svog značajnijeg oporavka, bolje poreske politike i pouzdanih eksternih sposobnosti finansiranja. S obzirom na navedeno, ekonomija u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi treba ove godine zabilježiti rast od 2,5 posto, a 2016. godine 2,9 posto, dok će ove brojke za cijelu regiju iznositi 0,2, odnosno 2,2 posto zbog pada u Rusiji.
Ograničen poticaj globalnog izvoza
Za razliku od početka 2014. godine, neto izvoz je trenutno više opterećenje nego pokretač ekonomskog rasta u mnogim zemljama CIE. Razlog leži u tome što veća domaća potražnja uzrokuje povećanje uvoza, dok usporen oporavak eurozone, slaba potražnja na drugim tržištima u nastajanju i sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku ograničavaju izvoz. Ovi faktori su također odgovorni za globalni rast izvoza od samo 3 do 4 posto na godišnjem nivou u 2015. i 2016. godini.
˝S obzirom na nisku stopu rasta izvoza, cjenovna konkurentnost dobiva na značaju. U ovom kontekstu, slabljenje eura u odnosu na američki dolar bi moglo osigurati privremeni poticaj izvozu regije Centralne i Istočne Europe izvan Europske unije. Ukoliko ovo ne bi bilo dovoljno, zemlje Centralne i Istočne Europe bi mogle oslabiti svoje valute sa fleksibilnim deviznim kursevima u odnosu na euro kako bi popustile monetarnu politiku˝, kaže ekonomist UniCredita Dan Bucsa. Dugoročno, ekonomije Centralne i Istočne Europe se moraju razviti u sofisticiranije proizvodne lokacije sa većom dodanom vrijednosti. Što se tiče tokova kapitala, EU fondovi čine glavnu razliku između zemalja članica EU i ostalih tržišta u nastajanju jer su strane direktne investicije ograničene.
U prošlosti je za zemlje CIE bilo lakše da povećaju svoje udjele na tržištu Europske unije, nego da se prošire na nova tržišta. To posebno vrijedi za novije zemlje članice EU koje su izgradile svoje izvozne tržišne udjele u okviru EU na štetu zemalja na periferiji eurozone, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. U 2015. godini novije zemlje članice EU bi mogle čak preteći periferne zemlje po visini tržišnog udjela u izvozu unutar Europske unije zahvaljujući nižim troškovima proizvodnje, fleksibilnijem tržištu rada, geografskoj blizini i nižim porezima. U 2015. godini zemlje regije CIE će teško povećati izvoz u EU za više od 5 posto.
Stoga zemlje Centralne i Istočne Europe polažu nade u SAD i Njemačku. Iako analitičari UniCredita predviđaju snažniji rast za SAD, to će imati ograničen i indirektan pozitivan učinak na CIE, kroz potražnju u Njemačkoj. Uprkos postepenom ubrzanju kvartalnog rasta, njemačka ekonomska aktivnost će vjerovatno usporiti na 1,2 posto nakon zabilježenih 1,5 posto 2014. godine. Sljedeće godine rast bi se mogao ponovno ubrzati na 2,0 posto.
Trgovinske sankcije protiv Rusije mogle bi biti ukinute ove godine
Pored izbora u Grčkoj i nesigurne perspektive rasta eurozone, međunarodne sankcije protiv Rusije ostaju glavni problem za CIE. Trgovinske sankcije bi mogle biti ukinute ako 28 članica Europske unije ne postigne dogovor o njihovom produženju. Ako se trgovinske sankcije djelimično ukinu, Rusija bi zauzvrat mogla olabaviti ograničenja na uvoz hrane. Nasuprot tome, finansijske sankcije ostaju na snazi dok SAD ne dobije zadovoljavajuće rješenje ukrajinske krize.
˝Utjecaj sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku na trgovinsku razmjenu regije CIE je dosada bio ograničen. Iako je sezonski uvoz energenata iz Rusije vjerovatno doveo do povećanja trgovinskog deficita zemalja CIE u posljednjem tromjesečju 2014. godine, isključujemo mogućnost snažnog pogoršanja trgovinskog bilansa˝, navodi Bucsa. ˝Sukob u Ukrajini predstavlja veći rizik za Centralnu i Istočnu Europu kroz svoj utjecaj na eurozonu i ekonomske izglede Njemačke.˝
Rusija se nasuprot tome već suočava sa kratkoročnim rizikom recesije i nižim potencijalom rasta u budućnosti. To je prije svega zbog usmjerenosti Rusije na izvoz robe u kombinaciji sa slabljenjem energetske intenzivnosti globalne ekonomije, u okviru koje uslužni sektor sve više povećava udio u BDP-u, dok tržišta u nastajanju prelaze sa teške industrije ka proizvodnjama veće vrijednosti. U međuvremenu, Rusija ne može odustati od izvoza energenata u Europu, koji je teško zamijeniti: naprimjer dva posljednja ugovora o snabdijevanju sa Kinom će dostići približno 60 posto godišnjeg izvoza gasa u Europu tek u 2018. godini
Domaća potražnja – završetak reformi kao faktor stvaranja razlike
Ako izvoz u 2015. godini podbaci, tržišta regije CIE će trebati snažnu domaću tražnju. Ipak, nemaju sve zemlje tu vrstu rezerve. Bit će teško za Ukrajinu, Srbiju i Hrvatsku da prevaziđu recesiju s obzirom na njihove slabe fundamentalne pokazatelje i neriješene fiskalne probleme. U Rusiji, potrošnja i investicije neće biti u mogućnosti nadomjestiti niske cijene roba i manjak vanjskog finansiranja.
U novijim zemljama članicama EU, otpornost rasta će zavisiti u potpunosti o pokretačima potrošnje i investicija koji su već imali učinka 2014. godine: niskoj inflaciji, dinamičnom razvoju tržišta rada i prilagođavajućoj monetarnoj politici.