06.07.2015.

Ekonomski rast u dijelu CIE u 2015. pozitivno iznenađuje

• Podregija EU-CIE ima najviše koristi zahvaljujući dubljoj integraciji s euro zonom
• Rusija i Ukrajina će ostati u recesiji ove godine zbog pada cijena roba, dugotrajnih strukturalnih rigidnosti i konflikta u istočnoj Ukrajini

Početak 2015. godine je bio dobar za regiju Centralne i istočne Europa (CIE). Ekonomski rast u CIE je pozitivno iznenadio, potaknut oporavkom potražnje u euro zoni i dobrom likvidnošću,  kao posljedicom kvantitativnih olakšica Europske centralne banke,  no  ne u svim zemljama. Dok je rast u Centralnoj Europi snažniji, u Turskoj, te Hrvatskoj i Srbiji rast i oporavak su izloženi mnogim rizicima. Ovo je jedna od ključnih poruka posljednje publikacije CEE Quarterly, koju svakog tromjesečja objavljuje istraživački odjel UniCredita - UniCredit´s Economics & FI/FX Research i koja je posvećena ekonomskim aktivnostima u regiji. U međuvremenu, Rusija i Ukrajina su potonule još dublje u recesiju što je posljedica pada cijena robe koji je pojačan geopolitičkim tenzijama između dvije zemlje i sankcija koje su posljedično namenute Rusiji.

Prognoze rasta sve različitije

Uprkos povoljnim općim uvjetima, rast u podregijama Centralne i istočne Europe postao je sve raznolikiji u odnosu na rezultate za prvo tromjesečje 2015. godine. Nove članice Europske unije u centralnoj Europi (EU-CIE ) imale su najviše koristi od ovih kretanja zahvaljujući svojoj dubljoj integraciji s eurozonom. Za razliku od bliže prošlosti, oporavak rasta ovaj put imao je široku osnovicu, uključujući rast fiksnih ulaganja kao posljedicu poboljšane prognoze rasta i konačni oporavak osobne potrošnje kao odgovor na poboljšanja na tržištima rada, rast realnog dohotka i slabljenja višegodišnjeg procesa razduživanja koji je započeo nakon globalne finansijske krize 2008. godine.

Zahvaljujući tome, očekuje se da će rast u prosjeku jačati više od tri posto te postati održiviji i manje ovisan o stranoj potražnji.

˝Podregiji EU-CIE također ide u prilog odsustvo makroekonomskih neravnoteža. Inflacije gotovo nema, tekući računi platnog bilansa su u ravnoteži ili u suficitu, fiskalni deficiti su znatno ispod tri posto BDP-a, a lokalni bankarski sistemi, koji su u velikoj mjeri u stranom vlasništvu, dobro su kapitalizirani i likvidni˝, kaže Lubomir Mitov, UniCreditov glavni ekonomista za Centralnu i istočnu Europu. ˝Percepcije rizika na ovim tržištima su iz tog razloga niske, a politike mnogo fleksibilnije nego drugdje, bez potrebe ili s vrlo malom potrebom za dalju fiskalnu prilagodbu.˝

Nasuprot tome, fiskalna politika i dalje će usporavati rast u Hrvatskoj i Srbiji koje imaju fiskalni deficit od oko pet posto BDP-a i javni dug veći od 80 % BDP-a. Hrvatska, kao članica EU, obavezala se smanjiti fiskalni deficit u sklopu procedure pri prekomjernom budžetskom manjku. S druge strane, Srbija mora napraviti značajne fiskalne prilagodbe u sklopu stand by angažmana s MMF-om. Zbog slabije integracije kroz izvoz i manje poticajne investicijske klime, zajedno s restriktivnom fiskalnom politikom, Hrvatska i Srbija će imati manje koristi od oporavka eurozone u odnosu na ostale zemlje podregije EU- CIE. No, analitičari UniCredita ipak očekuju da će Hrvatska ove godine izaći iz recesije. Srbija će, također, početi bilježiti rast BDP-a, ali po skromnim stopama ispod jedan posto. U Turskoj će u 2015. rast stagnirati pod pritiskom političke nesigurnosti, pojačane nestabilnosti tržišta i slabljenja izvoza.

Rusija i Ukrajina ostat će u recesiji ove godine, što je posljedica kombiniranog učinka pada cijena roba, dugotrajnih strukturnih slabosti i posljedica sukoba u istočnoj Ukrajini. Međutim, ekonomska prognoza za dvije zemlje potpuno je drugačija. U Ukrajini se vjerojatnim čini pad realnog BDP-a od čak 12 -13 %, a bilo kakav oporavak ovisit će o osiguravanju dodatnog službenog financiranja i postizanju dugotrajnijeg rješenja u pregovorima o istoku zemlje. U Rusiji će recesija biti plića, ali dugotrajnija, što je odraz ne samo stabilizacije cijena nafte i rublje, već također i odgođene reakcije na pad potražnje. Dugogodišnje strukturne slabosti i posljedice međunarodnih sankcija istovremeno ometaju šanse za oporavak.

Fed-ovo podizanje kamata moglo bi dovesti u pitanje rast u nekim zemljama CIE kroz globalni apetit za rizikom

U konačnici, i dalje su prisutni brojni negativni rizici među kojima bi neki utjecali na čitavu regiju CIE, a neki bi imali ograničeniji učinak. Među globalnim rizicima najznačajniji za regiju su moguće ponovno usporavanje rasta u Europi i utjecaj najavljenog podizanja kamatnih stopa od strane američke centralne banke, Fed-a. Potencijalna obnova sukoba u Ukrajini i poremećaji vezani za izlazak Grčke iz EU su događaji rizika s nešto ograničenijim utjecajem. „Rizik od usporavanja u Europi ocjenjujemo niskim, ali vjerujemo da tržišta imaju tendenciju podcjenjivanja potencijalnog utjecaja Fedovog podizanja kamatnih stopa na globalni apetit za rizikom i dotok kapitala na tržišta u razvoju“, kaže Lubomir Mitov. Učinak Fedovog podizanja kamatnih stopa bio bi nijansiraniji i varirao bi ovisno o makroekonomskoj ranjivosti svake zemlje.

Moguće intenziviranje sukoba u Ukrajini ili izlazak Grčke iz EU vjerojatno će imati relativno ograničen ˝učinak zaraze˝ izvan zemalja koje će u ovim događajima direktno sudjelovati. Obnova neprijateljstava u Ukrajini štetila bi ponajviše samoj Ukrajini i Rusiji, osim u slučaju značajnijih prekida u opskrbi prirodnim plinom. Izlazak Grčke iz EU utjecao bi na trgovinu u susjednim zemljama, ali jače širenje finansijskih učinaka trebalo bi biti izbjegnuto jer su lokalne podružnice grčkih banaka u CIE dobro zaštićene.

[1] Podregija EU-CIE uključuje baltičke države, Bugarsku, Češku, Poljsku, Rumunijku, Slovačku, Sloveniju i Mađarsku.