11.04.2016.

CEE Quarterly za prvo tromjesečje 2016. godine:

Ove godine ekonomski rast proširit će se na sve zemlje Centralne i Istočne Europe

• Grupa zemalja CIE-EU ponovit će rezultat iz 2015., kad je zabilježila najbrži rast BDP-a od početka globalne financijske krize
• Učvršćuje se rast u Turskoj, Srbiji i Hrvatskoj, recesija u Ukrajini i Rusiji popušta
  

Unatoč nedavnim turbulentnim događanjima na globalnim financijskim tržištima, Centralna i Istočna Europa (CIE) imala je dobar početak 2016. godine, karakteriziran ubrzanjem ekonomske aktivnosti i otpornošću financijskih tržišta.  S obzirom na očekivani održani rast u eurozoni, novi krug kvantitativnog popuštanja Europske centralne banke (ECB) i suzdržani stav američke centralne banke (FED), ove godine rast bi se trebao proširiti na sve zemlje Centralne i Istočne Europe, te se sličnim tempom nastaviti i u 2017. godini. Prema posljednjoj publikaciji CEE Quarterly koju objavljuje UniCreditov odjel za ekonomska istraživanja - UniCredit Economics & FX/FI Research, rast BDP-a bit će najvećim dijelom potaknut kontinuiranim oporavkom domaće potražnje. Međutim, tempo i održivost rasta razlikovat će se od zemlje do zemlje. U zemljama skupine CIE-EU , realni BDP je prošle godine rastao najbrže od početka globalne financijske krize, a čini se da je na dobrom putu da se takav rezultat ponovi i u 2016. godini.

Početkom ove godine na financijskim tržištima zabilježena su značajna turbulentna zbivanja pod utjecajem zabrinutosti u pogledu Kine, globalnih izgleda za rast i zdravlja europskog bankovnog sektora. Iako se nije temeljila na opipljivim dokazima da nam prijeti recesija, ubrzana globalna rasprodaja vrijednosnih papira imala je značajan učinak na tržišta u razvoju. U posljednje vrijeme tržišta su se smirila zahvaljujući dokazima o održanoj ekonomskoj snazi Europe, Sjedinjenih država i Kine i novom krugu kvantitativnog popuštanja Europske centralne banke, ali su globalni izgledi za tržišta u razvoju postali nesigurniji. U takvim okolnostima regija CIE-EU ističe se kao otok stabilnosti, gdje je pad ekonomske aktivnosti ograničen, a oporavak brz. Rast se također učvrstio i u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji. U Hrvatskoj i Srbiji, rast je ograničen nedostatkom prostora za politike koji je uzrokovan visokim fiskalnim deficitom i dugom. U Turskoj je rast potaknut fiskalnom i monetarnom ekspanzijom. U Rusiji i Ukrajini recesija je popustila.

˝Za razliku od drugih zemalja regije, ekspanziju domaće potražnje u zemljama skupine CIE-EU nije pratila akumulacija makroekonomskih neravnoteža, što je vladama omogućilo provođenje politika koje podupiru rast bez ugrožavanja financijske stabilnosti. Snažna ekspanzija domaće potražnje dala je važan ciklički poticaj prihodima, a rast EU transfera omogućio je vladama da ojačaju javna ulaganja, a da pritom ne ugroze ciljane deficite˝, rekao je Lubomir Mitov, glavni ekonomista UniCredita za Centralnu i Istočnu Europu. ˝Solidne vanjske pozicije omogućile su zemljama skupine CIE-EU da se u punoj mjeri okoriste globalnim okruženjem izuzetno niskih kamata i obilne likvidnosti, pri čemu su njihove monetarne politike ostale podupiruće, s kamatnim stopama na rekordno niskim razinama i stabilnim valutama.˝

Izvor: UniCredit Economics & FX/FI Research, CEE Quarterly 2Q16

 

Kratkoročni izgledi i dalje povoljni, doseg politika koje podupiru rast uskoro će se istopiti

U perspektivi, UniCreditovi analitičari dalje su optimistični u pogledu kratkoročne prognoze. Unatoč povećanoj volatilnosti tržišta na početku godine, drže se svoje prognoze rasta za eurozonu od 1,7 posto u 2016., što je iznad konsenzusa na tržištu. Nedavni rezultati objave indeksa menadžera nabave i podaci koji se frekventnije objavljuju kao što su podaci o izvozu, narudžbama i industrijskoj proizvodnji potvrdili su da ekonomska aktivnost u eurozoni nastavlja napredovati snažnim korakom. Očekuju se bolji rezultati rasta u čitavoj regiji Centralne i Istočne Europe, pri čemu će rezultati u 2016. vjerojatno biti nešto bolji nego u 2017. Ove godine očekuje se i veći utjecaj politika koje podupiru rast, a sljedeće godine u mnogim zemljama do izražaja će doći opterećenja koja će zahtijevati fiskalnu prilagodbu i monetarno stezanje.

Ukupno gledano, rast bi trebao ostati najsnažniji i uravnoteženiji u zemljama skupine CIE-EU, no vjerojatno će se ubrzati i u Hrvatskoj i Srbiji. U kasnijem dijelu godine trebao bi ubrzati i rast u Turskoj nakon što splasnu političke napetosti i nakon što ekonomija filtrira učinke povećanja minimalne plaće za 30 posto s početka godine. Rusija i Ukrajina će izaći iz recesije, no oporavak će ostati neujednačen i spor, otežan izostankom strukturnih reformi koje su potrebne kako bi se ojačao potencijalni rast. Oporavak cijena nafte poduprijet će rublju i ruske obveznice, a fiskalna politika postat će ključni izazov. Ukrajina će ostati u problemima, a dug i održivost bit će problematični dok god se ne ukloni politički model kojim dominiraju oligarsi.

˝Očekivani oporavak bankovnog kreditiranja također će značajno ojačati privatnu potrošnju, na koju će povoljno utjecati bolja situacija na tržištu rada i snažniji rast plaća. S obzirom na snažne kapitalne pozicije, obilje likvidnosti, vrlo niske kamate i znakove da se razduživanje koje je počelo s globalnom financijskom krizom uglavnom potrošilo, očekujemo da će bankovno kreditiranje odigrati veću ulogu u financiranju ekonomije˝, rekao je Lubomir Mitov.

Kretanje inflacije u zemljama CIE-EU promijenit će se u održivi trend rasta

Sljedeće godine vjerojatno će se nastaviti sličan obrazac rasta, no rast će možda biti nešto niži jer će izvoz oslabiti uslijed slabije potražnje u eurozoni i jačeg eura, koji će negativno utjecati na konkurentnost u usporedbi s trećim zemljama. S druge strane, korištenje EU fondova opet bi trebalo porasti, što će kompenzirati većinu negativnog utjecaja neto izvoza. Važna razlika u 2017. godini bit će ograničeniji prostor za politike jer će više globalne kamatne stope prisiliti zemlje CIE-EU na monetarno stezanje, a brojne zemlje suočit će se s potrebom fiskalne prilagodbe kako bi izbjegle prekoračenje granice fiskalnog deficita od 3 posto BDP-a.

Unatoč snažnoj domaćoj potražnji, cjenovni pritisci ove godine ostat će ograničeni, uglavnom uslijed nižih cijena nafte i hrane i uvezenog usporavanja inflacije iz eurozone. Očekuje se da će tačka infleksije za potrošačke cijene nastupiti u drugom tromjesečju 2016., nakon čega će se inflacija početi pomicati prema održivom trendu rasta. Takvo kretanje odražavat će ne samo izostanak povoljnih baznih učinaka, već i rastuću ˝temeljnu˝ (core) inflaciju do koje će doći usljed rasta proizvodnje iznad potencijalnog BDP-a kod većine zemalja CIE-EU. Ipak, UniCreditovi analitičari očekuju da će se inflacija približiti ciljevima centralnih banaka tek kasno sljedeće godine, kad će na rasporedu opet biti rast kamata. U međuvremenu je vjerovatno da će centralne banke ostati ˝na čekanju˝ s takvom politikom. Skromno daljnje popuštanje monetarne politike (smanjenje kamatne stope) moglo bi se dogoditi jedino u Poljskoj.