13.05.2016.

UniCreditov odjel za stratešku analizu za Centralnu i Istočnu Europu: Bankarstvo u Centralnoj i Istočnoj Europi – podrška održivom rastu i inovacijama

• Kreditiranje kompanija i dalje će biti u središtu bankarskog poslovanja u regiji, a u budućnosti se očekuje umjereni oporavak
• Struktura izvora finansiranja kompanija u Centralnoj i Istočnoj Europi upućuje na prostor za potencijalno jačanje uloge dužničkih vrijednosnih papira

Kreditiranje kompanija ostat će u središtu bankarskog poslovanja u Centralnoj i Istočnoj Europi  (CIE ), u kojem se u budućnosti očekuje umjeren oporavak, jedan je od ključnih zaključaka nedavne studije „Bankarstvo u CIE – Podrška održivom rastu i inovacijama“, koju je načinio UniCreditov Odjel za stratešku analizu za Centralnu i Istočnu Europu. Iako je kreditiranje kompanija u većini zemalja Centralne i jugoistočne Europe (CESEE ) proteklih godina bilo slabo, što se vezuje za niža ulaganja, a djelimično i za veću štednju kompanija, u nekim zemljama je u 2015. godini došlo do ubrzanja rasta kredita kompanijama. Struktura izvora finansiranja kompanija u Centralnoj i Istočnoj Europi ujedno ukazuje da postoji prostor za potencijalno jačanje uloge dužničkih vrijednosnih papira. Izvoz i EU fondovi trebali bi bankama u regiji otvoriti dodatne poslovne prilike.

˝Očekuje se da će ukupno ekonomsko okruženje u kojem posluju banke u Centralnoj i Istočnoj Europi ostati pozitivno. Većina zemalja regije zabilježit će solidan ekonomski rast u 2016. i 2017. godini“, rekao je Carlo Vivaldi, direktor divizije UniCredita za Centralnu i Istočnu Europu. Prema UniCreditovom Odjelu istraživanja, realni rast BDP-a u regiji CESEE ove godine bi trebao dosegnuti 3,2 posto, a sljedeće godine 3,3 posto nakon što je u 2015. godini zabilježen rast od 3,5 posto. U regiji CIE očekuje se stopa rasta od 1,3 posto u 2016. i 2,6 posto u 2017. nakon prošlogodišnjeg rasta od 0,4 posto. Osim toga, očekuje se da će se u 2016. godini ekonomski rast proširiti na sve zemlje Centralne i Istočne Europe.

˝Nakon globalne finansijske krize 2008. godine jaz u finansiranju kompanija u regiji CESEE postao je pozitivan, što odražava niske potrebe za finansiranjem koje su posljedica nižih ulaganja, a djelimično i više štednje“, rekao je Mauro Giorgio Marrano, zamjenik direktora UniCreditovog Odjela za stratešku analizu za Centralnu i Istočnu Europu. Naprimjer, bruto štednja kompanija izražena kao udio u BDP-u Bugarskoj je u razdoblju od 2009. do 2014. porasla na prosječno 20,2 posto u usporedbi s 15,5 posto u razdoblju od 2004. do 2008. godine, a u Mađarskoj je porasla na prosječno 17,6 posto u usporedbi s 14,1 posto u prethodnom razdoblju. Iako nije u svim zemljama regije CESEE došlo do porasta bruto štednje kompanija, pad investicija primjetan je u čitavoj regiji. Očekuje se da će kreditiranje kompanija porasti s jačanjem ekonomskog oporavka i s popravljanjem situacije u zemljama koje su zaostajale za drugima u regiji.

Iako će kreditiranje ostati glavni izvor finansiranja kompanija u Centralnoj i Istočnoj Europi, postoji prostor za potencijalno veću ulogu dužničkih vrijednosnih papira. ˝Proteklih godina vidjeli smo da je udio finansiranja dužničkim vrijednosnim papirima ponešto porastao u zemljama kao što su Češka, Poljska i Slovačka. Ipak, njegov je udio u većini zemalja još uvijek nizak˝, primijetio je Carlo Vivaldi. U prosjeku udio dužničkih vrijednosnih papira u ukupnom finansiranju kompanija u regiji CESEE iznosi osam posto, dok u Zapadnoj Europi taj procenat iznosi 10 posto, a u Sjedinjenim Američkim Državama  43 posto. Češka, Poljska i Slovačka već su iznad prosjeka regije CESEE.

Dalje poslovne prilike za segment poslovanja s kompanijama banaka mogli bi pokrenuti rastući izvoz i sve bolja apsorpcija EU fondova. Na izvoz u većini zemalja Centralne i Istočne Europe otpada znatan udio BDP-a, viši nego u eurozoni i viši od globalnog prosjeka. Budući da je eurozona najznačajniji trgovinski partner regije, izvoz bi u većini zemalja Centralne i Istočne Europe u 2016. i 2017.  godini trebao rasti po solidnim stopama višim od globalnog prosjeka.

Europski fondovi predstavljaju značajan izvor finansiranja za ekonomije regije CEE-EU , a banke pružaju savjetodavne usluge, te usluge sufinansiranja i finansijskog posredovanja. Za trenutno programsko razdoblje, koje traje od 2014. do 2020. godine, Europska komisija je predvidjela 200 milijardi eura za zemlje članice iz Centralne i Istočne Europe u europskim strukturnim i investicijskim fondovima.  Oko 117 milijardi eura namijenjeno je za šest zemalja Centralne i Istočne Europe, tj. Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Sloveniji. Od toga je 20 posto ili 23 milijarde eura namijenjeno finansiranju privatnog sektora, gdje je sudjelovanje banaka najveće. ˝Oko 3,5 milijarde realizirat će se kroz linije koje će odobriti UniCredit˝, procijenio je Carlo Vivaldi, direktor divizije za Centralnu i Istočnu Europu u UniCreditu.

UniCredit reinvestira 13 milijardi eura u organski rast poslovanja u Centralnoj i Istočnoj Europi

UniCredit se smatra dugoročnim strateškim investitorom u Centralnoj i Istočnoj Europi i posvećen je razvoju svog poslovanja sa stanovništvom i s kompanijama u regiji.  Od 2007. godine, divizija UniCredita za Centralnu i Istočnu Europu reinvestirala je ukupno 13 milijarde eura dobiti prije poreza u regiju.

U 2015. godini bankarska grupacija stekla je preko 1,2 miliona novih klijenata u svim zemljama Centralne i Istočne Europe u kojima je prisutna, te namjerava svoju bazu klijenata proširiti za dodatnih milion klijenata svake godine do 2018. Odjel Korporativnog i investicijskog bankarstva u Centralnoj i Istočnoj Europi u istom razdoblju želi svoj broj klijenata proširiti za oko 10.000 korporacija godišnje.  Prema svom Strateškom planu, UniCredit će uložiti 1,2 milijarde eura u digitalizaciju s ciljem praćenja novih trendova u ponašanju klijenata i smanjenja troškova. Projekcije predviđaju rast broja korisnika internet bankarstva sa sadašnjih pet miliona na 10 miliona, te rast broja korisnika mobilnog bankarstva sa sadašnjih jedan milion na sedam miliona u idućih tri godine.  Očekuje se da će volumen kreditiranja u u Centralnoj i Istočnoj Europi rasti za 20 milijardi eura, na 106 milijardi eura, u 2018. godini.

˝U potpunosti smo predani novom Strateškom planu i njegova implementacija u potpunosti napreduje kako je predviđeno, što se odnosi i na planirano prebacivanje dioničkih društava iz Centralne i Istočne Europe iz Beča u Milano do kraja 2016. godine. Ovim korakom postavljamo temelje za još štedljiviju strukturu upravljanja i još učinkovitije upravljanje kapitalom i likvidnošću unutar grupe˝, naglasio je Carlo Vivaldi.

UniCredit je bankarska grupacija broj jedan u Centralnoj i Istočnoj Europi u pogledu mreže, ukupne imovine i geografske diverzifikacije.  Bankarska grupacija upravlja širokom mrežom od oko 3.000 poslovnica u 13 zemalja, na koju ukupno otpada oko četvrtine njenih ukupnih prihoda. UniCredit u Centralnoj i Istočnoj Europi uslužuje više od 26.000 međunarodnih klijenata u sektoru poslovanja s kompanijama. Dva od tri međunarodna klijenta u ovom segmentu iz Njemačke, Italije i Austrije koja posluju u Centralnoj i Istočnoj Europi uslužuju UniCreditovi internacionalni centri. Bankarska grupacija ima dugogodišnje iskustvo u poslovanju s državnim i EU programima u regiji Centralne i Istočne Europe, koji su rezultirali u više od dvije milijarde eura odobrenih kreditnih linija namijenjenih projektima finansiranim iz EU fondova, i još 1,3 milijarde eura ugovora potpisanih s Europskim investicijskim fondom u prvom programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine. UniCredit je na taj način pružio podršku za više od 8.000 kompanija iz Centralne i Istočne Europe, uglavnom malih i srednjih poduzeća, sredstvima iz EU fondova i finansijskih instrumenata.

[1] Regija CIE obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumuniju, Rusiju, Srbiju, Slovačku, Sloveniju, Tursku i Ukrajinu.

[2] Regija Centralne i jugoistočne Europe (CESEE) obuhvaća regiju CIE s izuzetkom Rusije, Turske i Ukrajine.

[3] U ovu grupu ubrajaju se neke od zemalja koje su se priključile EU u 2004. i 2007. – Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunija i Slovačka