UniCredit Logo
Back to top

REFORMA REFERENTNE STOPE

 

Šta je to referentna kamatna stopa i zašto je ona značajna?

"Referentna vrijednost" je unaprijed utvrđen standard na temelju kojeg se mjeri uspješnost finansijskih ulaganja i troškova kreditiranja.

Referentna vrijednost se može koristiti za mjerenje uspješnosti indeksa, vrijednosnog papira ili čak investicionog menadžera. Na primjer, učinak uzajamnog fonda često se upoređuje s promjenama u „referentnoj vrijednosti“ berzovnog indeksa 500 agencije Standard & Poor's. Referentna vrijednost takođe se može koristiti za definiranje raspodjele imovine portfelja ili za izračunavanje troškova rada.

Referentna vrijednost može služiti kao korisna osnova za gotovinske proizvode (korporativni krediti, obiteljski krediti, prekoračenja po računu) i bezgotovinske proizvode (ostale kompleksnije finansijske transakcije poput derivata).

Banke koriste referentne vrijednosti za kamatne stope kad obračunavaju kamate na kredite, zapise i depozite. Na primjer, banke mogu pozajmljivati ​​novac uz ugovorenu kamatnu stopu koja je postavljena na određenoj referentnoj stopi plus marža. Ako je marža određena kao 1%, plaćena kamata će biti za 1% veća od trenutne referentne stope. Dakle, trošak kredita raste ako referentna stopa raste i obrnuto. U tom slučaju, referentna vrijednost može biti pouzdana, neovisna i relativno jednostavna referenca za sve uključene strane.

Referentne vrijednosti kamatne stope su ključne za finansijsku stabilnost i stoga imaju centralnu ulogu na finansijskim tržištima, jer ih pojedinci i organizacije stalno koriste u cijelom ekonomskom sistemu. Najčešće referentne kamatne stope su Euro međubankovna ponudbena stopa (EURIBOR) i Londonska međubankovna ponudbena stopa (LIBOR). One čine osnovu za cijene kreditiranja za globalni finansijski sistem.

 

Pozadina reforme IBOR-a (međubankovne ponudbene stope)

U 2013. godini, G20 je zatražio od Odbora za finansijsku stabilnost (FSB) da izvrši temeljni pregled glavnih referentnih kamatnih stopa i da razradi planove za moguće izmjene kako bi se osiguralo da te referentne stope budu čvrste i na odgovarajući način korištene od strane sudionika na tržištu.

U julu/srpnju 2014., FSB je objavio svoje preporuke, koje su u osnovi postavile dva glavna cilja: (1) reforma stopa IBOR (međubankovnih kreditnih stopa, od kojih je LIBOR jedna od najčešće korištenih) kako bi se ojačale postojeće metodologije i povećala njihova utemeljenost na stvarnim transakcijama; i (2) razvoj alternativnih referentnih stopa, koje zadovoljavaju potrebu za čvrstim referentnim stopama.

U tom kontekstu, FSB poziva na značajne i kontinuirane napore regulatornih tijela i finansijskih i nefinansijskih firmi iz raznih zemalja da se, najkasnije do kraja 2021. godine, odmaknu od svih londonskih međubankovnih ponudbenih stopa (LIBOR) kako bi ublažili potencijalne rizike proistekle od očekivanog ukidanja LIBOR-a.

 

Uredba o referentnim stopama EU (BMR)

Uredbom o referentnim stopama EU 2016/1011 (BMR), koja je stupila na snagu 01.01.2018. godine, EU je među prvim područjima nametnula sveobuhvatan, pravno obavezujući regulatorni režim koji upravlja finansijskim referentnim vrijednostima. BMR zabranjuje korisnicima, koji su pod nadzorom EU, da koriste referentnu vrijednost ukoliko njen administrator nije odobren od strane nacionalnog regulatora u nekoj od država članica EU i ukoliko nije uvrštena u registar referentnih vrijednosti koji vodi Evropsko tijelo za vrijednosne papire (ESMA), nadnacionalno nadzorno tijelo EU.

Što je još važnije za zajmoprimce i zajmodavce, BMR zahtijeva da takvi ugovori i sporazumi sadrže održive alternativne odredbe, u kojima se navodi koje će referentne stope stranke koristiti u slučaju da prvobitno dogovorena referentna stopa više nije dostupna.

 

Ukratko o reformi

Kako se finansijska tržišta odmiču od korištenja LIBOR-a prema alternativi, banke i njihovi klijenti uložit će koordinirani napor da se ta tranzicija nesmetano odvija. U nastavku slijedi kratki vodič.

 

EURIBOR: može se i dalje koristiti kao referentna stopa prema BMR pravilima

Euro međubankovna ponudbena stopa (EURIBOR) je nezaštićena tržišna referentna stopa koju je izračunala skupina odabranih banaka, a administrirao je i objavio Evropski institut za tržište novca (EMMI), i to za razna dospijeća (jedna sedmica, te jedan, tri, šest i dvanaest mjeseci).

Kako bi se ispunili zahtjevi Evropske uredbe o referentnim stopama, EMMI je razvio novu metodologiju obračuna (tzv. „Hibridna metodologija“). Prema novoj Hibridnoj metodologiji, EURIBOR se izračunava korištenjem stvarnih transakcija kad god su takve transakcije dostupne.

 

Od EONIA do €STR stope

U svom ranijem obliku, EONIA bi mogla postati neusklađena s EU uredbom BMR, zato što nema dovoljno pripadajućih transakcija i zato što postoji velika koncentracija volumena kod malog broja učesnika.

Kako bi se EONIA održavala u prelaznom periodu i do ukidanja 03.01.2022. godine., njena metodologija je promijenjena, a od 02.10.2019. godine EONIA se obračunava kao €STR plus fiksna marža od 8,5 baznih poena. €STR odražava veleprodajne troškove neobezbijeđenih prekonoćnih zajmova u eurima banaka iz eurozone i temelji se isključivo na stvarnim transakcijama prijavljenim Evropskoj centralnoj banci (ECB).

EONIA će posljednji put biti objavljena 03.01.2022. godine i nakon toga će biti ukinuta, a svi ugovori, koji dospijevaju nakon tog datuma i pozivaju se na EONIA stopu, moraju imati pisanu alternativnu odredbu kojom se predviđa zamjenska stopa.

 

Od Londonske međubankovne ponudbene stope (LIBOR) do alternativne referentne stope (ARR)

LIBOR, Londonsku međubankovnu ponudbenu stopu, trenutno kreira ICE Benchmark administrator, i to centralizovano u Londonu za sedam vrsta (odnosno perioda) dospijeća, od prekonoćnog do 12 mjeseci, za 4 valute (vidi tabelu u nastavku), dok je Agencija za bonitetnu regulaciju UK (PRA) odgovorna za njeno regulisanje.

Uprava za finansijsko poslovanje (FCA) jasno je objavila da LIBOR nije zajamčen nakon 2021. godine, te stoga kompanije moraju prebaciti postojeće ugovore na alternativne referentne stope (ARR) prije tog datuma.

ARR stope su prekonoćne gotovo bezrizične referentne stope, koje su identificirane kao alternativne referentne stope za postojeće ključne ponudbene međubankovne stope (IBOR). Takve su stope čvrste i utemeljene na aktivnim, likvidnim pripadajućim tržištima.

U nastavku navodimo moguće alternative za LIBOR širom svijeta:

LIBOR stope

ARR stope

LIBOR USD

SOFR, osigurane prekonoćne stope finansiranja (osigurane transakcije)

LIBOR GBP

SONIA, prosječni prekonoćni indeks u funtama sterlinga (neosigurane transakcije)

LIBOR JPY

TONAR, prosječna prekonoćna stopa u Tokiju (neosigurane transakcije)

LIBOR CHF

SARON, švicarska prosječna prekonoćna stopa (osigurane transakcije)

 

Alternativne odredbe

Za otklanjanje rizika da jedna ili više LIBOR stopa ili referentnih vrijednosti budu ukinute, dok učesnici na tržištu i dalje imaju izloženost prema toj stopi, finansijske institucije i klijenti se potiču da zaključe alternativne ugovorne odredbe koristeći ARR kao zamjenske stope.

Alternativne stope se kreiraju kako bi se osigurao kontinuitet ugovora nakon ukidanja LIBOR-a. Nadalje, učesnici na tržištu moraju osigurati da se ugovori što je više moguće usklade s originalnim sporazumom, nakon što se uvede alternativna stopa, koja time postaje predvidiva, transparentna i fer.

U brojnim zemljama se radi na razvoju alternativnih ugovornih odredbi, kako bi se ublažio rizik povezan s neizvjesnošću postojanja LIBOR-a nakon 2021. godine i kako bi se smanjila potencijalna nesigurnost ako se LIBOR prestane koristiti.

 

Uticaj na naše klijente

Reforma IBOR-a utiče i na postojeće i na nove ugovore, a posebno na ugovore o kreditima i finansijske ugovore vezane za LIBOR. Mada će LIBOR i dalje biti objavljivan do kraja 2021. godine, Centralna banka Engleske i Agencija za finansijsko poslovanje, kao i Radna skupina za bezrizične referentne stope u funtama sterlinga očekuju da će sve finansijske institucije sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu do kraja 1. kvartala 2021. godine prestati izdavati nove proizvode zasnovane na LIBOR-u, a koji dospijevaju nakon 2021. godine. Shodno tome, UniCredit će revidirati svoju ponudu prema tome koje su referentne stope dostupne na tržištima i važeće unutar regulatornog okvira.

 

UniCredit na djelu

UniCredit je osnovao posebnu radnu skupinu, čiji je cilj osigurati usklađenost sa  Evropskom uredbom o referentnim stopama (BMR) i upravljati propisanim prelazom sa LIBOR-a na ARR stope. Pored toga, UniCredit učestvuje u nekoliko međunarodnih radnih skupina kako bi osigurao usklađenost i dao doprinos prelaznom procesu IBOR-a.

 

 

Odricanje odgovornosti

Sadržaj ove stranice odražava UniCreditovo trenutno razumijevanje tranzicije IBOR-a i podložan je promjenama. Napominjemo da gore-navedeni pregled nije namijenjen da bude potpun niti iscrpan. Ovo nije namijenjeno da bude zamjena za temeljnu procjenu neovisnih stručnjaka o tome kako pomenuti događaji mogu uticati na vas ili vašu organizaciju i ne predstavlja savjet ili preporuku. UniCredit će nastojati periodično ažurirati ovu stranicu i/ili izdati saopštenje vezano za tržišna kretanja po pitanju reforme referentnih kamatnih stopa.

Spinning wheel animation

Loading

UniCredit Logo